Analiza čeljusti glavonožaca iz želudaca dobrih dupina -
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Veterinarski fakultet

 

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Analiza čeljusti glavonožaca iz želudaca dobrih dupina". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

 

Veterinarski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Izvedeno na Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Voditelji: Martina Đuras Gomerčić, dr. vet. med., Tomislav Gomerčić, dr. vet. med. i prof. dr. Hrvoje Gomerčić
Zagreb, travanj 2004.

Sažetak Iz želudaca 10 dobrih dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskoga mora utvrđena je vrstena pripadnost pronađenih čeljusti glavonožaca. Ukupno je analizirano 106 čeljusti koje pripadaju najmanje 69 jedinkama glavonožaca. Utvrđene su vrste obična lignja (Loligo officinalis) i mrki muzgavac (Eledone moschata) u sedam dobrih dupina, mali lignjun (Illex coindetii) u tri i obična sipa (Sepia officinalis) dva dobra dupina. Sve četiri vrste glavonožaca bile su prisutne samo u želucu jedne odrasle ženke dobrog dupina. Najveći broj čeljusti pripada mrkom muzgavcu (43,39%). Masa glavonožaca procijenjana je od 20 grama (mrki muzgavac) do 1000 grama (obična sipa), a ukupna masa glavonožaca u jednom sadržaju želuca u rasponu od 179 grama do 3030 grama. U juvenilnog mužjaka utvrđen je najveći broj čeljusti glavonožaca (N=32). U sadržaju želuca dobrih dupina najčešće se pojavljuje po jedna ili dvije vrste glavonožaca. Ključne riječi: dobri dupin, Tursiops truncatus, glavonošci, Cephalopoda, Jadransko more, prehrana
3
Uvod Glavni plijen dobrog dupina (Tursiops truncatus) je riba, ali on može konzumirati i glavonošce (NISHIWAKI, 1972.; RIDGWAY, 1972.; AGUIAR DOS SANTOS i HAIMOVICI, 2001.; GONZALEZ i sur., 1994.; BLANCO i sur., 2001.). Od pripadnika glavonožaca NISHIWAKI (1972.) navodi lignje u prehrani dobrih dupina, međutim zapaženo je da se dobri dupin ne hrani isključivo lignjama već i hobotnicama (AGUIAR DOS SANTOS i HAIMOVICI, 2001.; GONZALEZ i sur., 1994.) te sipama (BARROS i sur., 2000.; BLANCO i sur., 2001.). S druge strane, BARROS i WELLS (1998.) tvrde da se dobri dupin hrani isključivo ribama iako su im glavonošci pristupačni. U Jadranskom moru živi 41 vrsta glavonožaca koji bi mogli postati plijen dobrog dupina (FRANETOVIĆ, 2002.), danas jedine postojane vrste iz reda kitova (Cetacea) u Jadranskom moru, dok ostale vrste kitova ovdje samo povremeno borave (GOMERČIĆ i HUBER, 1989.; NOTARBARTOLO DI SCIARA i BEARZI, 1992.; GOMERČIĆ i sur., 1994.; NOTARBARTOLO DI SCIARA i sur., 1994.; BEARZI i NOTARBARTOLO DI SCIARA, 1995.; GOMERČIĆ i sur., 1998.). Poznavanje hranidbenih navika dobrih dupina nužno je za procjenu odnosa s populacijom plijena. Podaci mogu pomoći u upravljanju populacijom plijena, dozvoljavajući dostatno hrane za željeni broj dupina u odgovarajućem području (KASTELEIN i sur., 2000., 2002.), odnosno postići “održivu populaciju”. Ovo je značajno jer je dobri dupin zakonom zaštićena vrsta (Narodne novine, 30/1994. i 31/1995.). Pristupi izučavanja prehrane dobrog dupina su razni (BARROS i CLARKE, 2002.), no analiza sadržaja želuca pokazala se kao dobra metoda u istraživanju plijena i prehrambenih navika dobrog dupina (BARROS i WELLS, 1998.). Ovim radom biti će istražene vrste i veličine glavonožaca koje su plijen dobrog dupina u Jadranskom moru, te razmotriti da li postoji ontogenetska i spolna razlika u prehrani dobrih dupina kao što to navode BLANCO i sur. (2001.), COCKROFT i ROSS (1990.), BARROS i ODELL (1990.) te CORKERON i sur. (1990.).
...

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------www.maturskiradovi.net 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com